Zločin bez kazne ZP Izdvojeno

ŠTO RADE INFLUENSERI

Katarina Jakšić

 |  stu. 14, 2023

To je jedno od pitanja koje se često postavlja, a nitko ne zna pravi odgovor. Znamo da putuju, doživljavaju razna iskustva, slikaju se i to objavljuju, i utječu na druge. Oni su utjecajnici, influenseri.

Ali što oni zapravo rade?

Slika na van je izrazito blještava. Oni putuju, nose lijepu odjeću i slikaju se na najatraktivnijim mjestima, plaćeni su da degustiraju hranu, da isprobavaju hotele i nova mjesta za zabavu, da osmisle svoja nova iskustva i zabilježe ih kamerom.
Njihove objave su izrazito kratke, to su slike, kratka videa, nešto lako probavljivo.

Ali bez obzira koliko se ljudi rugali influenserima, to je pravi posao. Ali samo za one koji su se probili do te razine.

Posao iz snova

Jednostavno je nevjerojatno da su plaćeni za taj hedonizam. Ali to je posve legitimno, jer ljudi danas provode sate skrolajući po društvenim mrežama, a dok skrolaju i gledaju razne reklame. A ti sponzori donose novac, a velik broj pratitelja znači i velik broj sponzora.

A nevjerojatno je koliko se može unovčiti svaki taj story, objava, blog.

„Utjecajnica“ Sonja Kovač, jedna od užeg kruga naših inflensera za koju moram googlati što je ona zapravo, slučajno je objavila cjenik:

Najmanja cijena za objavu na njenom blogu je 7.000 kuna, prosječna objava 9.000 kuna, tromjesečna suradnja sponzora će doći 61.500 kuna…

To su domaće cijene koje su doista visoke. A tek strani influenseri koji su došli do 20ak milijuna pratitelja, mogu zaraditi po 30 tisuća dolara po objavi. Kakav život!

Ali prvo morate postati influenser. A to je najteži dio.

Vrsta i način utjecaja

Ali na koji način zapravo utjecajnici „utječu“? Možda najviše na način da nude „role model“ kako se može živjeti kao oni, putujući po svijetu i slikajući se. To je utjecanje samo u jednom smjeru – što kupovati, kako se odijevati, gdje putovati.

Ili prikače motivacijske poruke u stilu „Alkemičara“, ako nešto dovoljno želiš cijeli svemir će se urotiti… da postaneš influenser?

Oni možda žive život iz snova. A njihovi pratitelji?

Neizbježan zaključak je sljedeći: oni u manjini koji influensaju promoviraju onima u većini živote koji si ne mogu priuštiti. Jer ipak većina ljudi ne živi od objavljivanja slika sa putovanja po svijeta.

Znači, samo mogu stvoriti veliku razinu frustracije. Mogu izazvati zavist, prezir, nešto što se u viralnom svijetu manifestira kao „hejtanje“.

Knoll doll fenomen

Mi nemamo veliko tržište koje može hraniti veliku količinu influensera, ali zanimljivo je kako se neki ipak probiju na tom tržištu. Treba uočiti upražnjenu nišu, i onda strpljivo čekati svoj trenutak. Taj trenutak je dočekala Knoll doll, koja se 4 godine pripremala da se pojavi na utakmicama svjetskog prvenstva. I uspjela je u svojoj namjeri, bila je primijećena.

Kad pređeš tu magičnu granicu, kad portali počnu tiskati članke o tebi, službeno si postao „influenser“.

Nevjerojatno je kako, iz ndostatka sadržaja, gotovo svi portali prenose i najbanalnije objave Elle Dvornik ili Ivane Knoll. Sama činjenica da te trivijalne stvari iz njihova života ispunjavaju viralni prostor govori o masovnom procesu zaglupljivanja. A zaglupljivanje, ili zagušivanje, odvija se tako da se prostor toliko ispuni banalnostima da ne možeš uopće prokrčiti put do nečega bitnog. Nikad nije bilo teže se fokusirati i razgraničiti važno od nevažnog.

Raspon utjecaja = broj pratitelja
Kad dođeš do čarobne brojke od određenog broja pratitelja, sponzori se samo lijepe na tebe.

Zanimljivo je da su influenseri najčešće „slika bez tona“, odnosno uopće nije važno napišu li išta ispod
te objave ili ne. To pokazuje kako svi u jednoj mjeri patimo od ADHD-a, nemamo fokusa da čitamo, već samo da pogledamo u djeliću sekunde.

Knoll Doll je išla na sve utakmice, a nije znala nabrojiti više od 2 nogometaša, što je doista frapantno. Kao da je išla na sve te utakmice začepivši oči i uši. Sad kad je prešla magičnu Instagram granicu, objavljuje slike koje su prikladnije za stranicu Only Fans.

Još jedan fenomen koji upada u oči je rascjep između slika i stvarnosti – što ako se koristi toliko filtera za uređivanje slike da pravu osobu uopće ne prepoznaješ? Je li to i dalje ta osoba, ili neki njezin avatar, fiktivni lik samo za online upotrebu?

Briše se granica između stvarnosti i fikcije.

(Neformalni) influenserski rječnik:

Influenser: glavni protagonist, osoba koja stvara digitalni sadržaj i dijeli ga preko društvenih mreža. Sadržaj se tiče njihovog života i raznih mjesta koje posjećuju, te na taj način suptilno (ili manje suptilno) promoviraju i razne proizvode za što su plaćeni.

Instagram: društvena mreža koja je najpogodnija za influensere, jer preferira puno slike, i gotovo ništa teksta.

Maksimalno je vizualna, slike se skeniraju u djeliću sekunde, idealno radno mjesto za „influensere u užem smislu“.

Story: društvena mreža nudi neke opcije objava, Story nije klasična objava već ono što se vidi jedno ograničeno vrijeme.

Follower/sljedbenik/pratitelj: onaj koji „zaprati“ influensera. Praćenje ga ništa ne košta, i to najčešće ni nisu neki „obožavatelji“, već skrolaju iz znatiželje.

Hejtanje: online sport koji nije plaćen za razliku od influensera (osim ako si zaposlen na farmi trolova), kanalizira mržnju prema subjektima digitalnog sadržaja online.

Filteri: alati koji mijenjaju slike, do razine da subjekt postane neprepoznatljiv.