|  |  | 

Zločin bez kazne ZP Izdvojeno

IZMEĐU GRAĐANSKOG I PLEMENSKOG DRUŠTVA

 

Foto: boredpanda.com

Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Najkraće rečeno, civilno društvo jesu građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja. (wikipedija)

Zaboravite na crvene i crne, lijeve i desne.

Postoji samo jedna ideološka podjela: na građane i pripadnike plemena.

Stvorili smo građansko društvo, ali onda su stigli pripadnici plemena u uređen sustav, i počeli ga uništavati iznutra.

Živimo u građanskom društvu. U kojem su se infiltrirali pripadnici plemena i unazadili ono građansko.

Pleme počinje djelovati onda kad pitamo pitanja poput ovih: imaš li nekoga? Kome mogu vratiti uslugu tako da mu dam ovaj (državni) posao?

Najvažnija ideologija je ona između plemena i zakona. Oni koji su odani plemenu, kumstvu i krvi, a s druge strane su oni koji poštuju zakon.

Primjer plemena imamo na primjeru metropole. Kumovi su napali i preoteli glavni grad. Poglavica je okupio oko sebe pripadnike svog plemena. Metropola je postala taoc jednog čovjeka, poglavice Bandića. Njegovo pleme se toliko razgranalo da je postao apsolutni vladar. Hercegovačko pleme je ovladalo hrvatskom metropolom.

A poglavica je iznad zakona – može voziti pijan, sustavno pljačkati grad i državu, raditi zakonski nezamisliva djela. Njegovo pleme će ga opet izabrati.

Ništa što napravi ne znači političku smrt.

Pleme funkcionira po principu mafije – imaju neki svoj kodeks časti, ali su potpuno izvan zakona. Baš kao i u mafiji, u plemenu je obitelj nešto sveto, nešto što je iznad zakona.

Pleme ne mora poštivati zakone, ono ima svoj zakon.

Možda mislimo da živimo u građanskom društvu. To građansko društvo je kontaminirano plemstvom. Primjerice, ako se ne možemo zaposliti jer je neki nećak dobio posao, znači da je društvom ovladalo pleme. Ako grad ne gradi škole i vrtiće već troši proračun za kupnju novih glasača, to je očiti znak plemenskog društva.

U plemenskom društvu zakon postoji samo simbolično. On postoji za građane, ali ne i i za pripadnike plemena.

Klasičan primjer djelovanja plemena možemo primijetiti na plemenu Imoćana. To je jedno malo pleme, međutim prisutno u cijeloj državi. Gdje god dođu oni se drže skupa – ako je ravnatelj Imoćanin, on će zapošljavati samo svoje. Jer je to obitelj. Oni nekad i rade protiv sebe – jer i u privante firme ne zapošljavaju najbolje, nego svoje – ali kodeks Familije je iznad svega. Za njih je to jednostavno takom ne postoji drugačiji način djelovanja. Vjerojatno misle da su uzorni građani, pogotovo ako “pomažu svoje”.

A obitelj (odnosno tvoje pleme), po principu Mafije, je iznad svega.

Domoljubi uništavaju državu

Pripadnike plemena možemo prepoznati po stalnom pozivanju na domoljublje. Oni vjerojatno ne povezuju da plemenskim djelovanjem direktno rade protiv države koju stvarno zazivaju. To je sukob interesa. Baš oni koji se najviše kunu u državu – a država bi trebala biti građansko društvo – su najveće poglavice plemena. Da jednom zauvijek definiramo pojam domoljuba:

Samo onaj koji plaća porez i poštuje zakon ove države ima pravo da se naziva domoljubom.

Nikakav Thompson i slični ne spadaju u tu kategoriju.

Pripadnici plemena imaju imunitet. Oni mogu preživjeti obiteljsko nasilje, vožnju u pijanom stanju, pranje novca. Njihovo pleme ih štiti. Ponašaju se kao carevi – sve što je državno zapravo je njihovo. Pokazuju nevjerojatno polaganje prava na javnu imovinu, radna mjesta.

Oni su radoholičari za dobrobit svog plemena, perpetuum mobile za širenje svoje hobotnice

Rade 24 sata dnevno u svrhu ojačavanja plemena. Dok država, koja bi trebala štititi građane, postaje sve slabija.

mm

ABOUT THE AUTHOR

Diplomirala hrvatski i engleski. Nakon 5 godina predavanja hrvatskog jezika na Braču, dajem otkaz i radim kao predavač na internacionalnim seminarima nastavnike pod organizacijom Erasmus +. Još uvijek pripremam i održavam seminare o temama iz neformalnog obrazovanja u Pragu, Madridu, Parizu... Poželim upoznati lokalnu povijest, pa u međuvremenu završavam tečaj za turističkog vodiča, što radim sezonski. Pisanje mi je oduvijek bilo strast i potreba, pa pišem za sebe i lokalne portale. Solin live je zadnji u nizu :)