Grad Solin Zanimljivosti ZP Izdvojeno

Bermuda, Florida i Portoriko imaju Bermudski trokut, Solin, Split i Kaštela SOPLIK-TROKUT

Solin Live

 |  sij. 30, 2018

Mladi Solinjanin, Josip Matijević po struci magistar inženjer arhitekture na svom facebook profilu objavio je zanimljiv tekst pod naslovom SOPLIK-TROKUT, skraćeni naziv od (SOLIn/SPLIt/Kaštela).

Foto: Josip Matijević facebook

Tekst prenosimo u cijelosti;

SOPLIK- TROKUT
(SOLIn/SPLIt/Kaštela)

Prostor na slici omeđen trokutom zauzima osam četvornih kilometara gradova Splita, Solina i Kaštela, a prolazi njihovim kontaktnim zonama.

‘Trokut’ bismo, zbog toga, mogli nazvati ‘Soplik’.

Vranjički poluotok predstavlja težište ovog geometrijskog lika. Vranjic se nekada zvao ‘Mala Venecija’, a Kaštelanski zaljev najljepšim kutkom Mediterana.

Litoralizacija i industrijalizacija u prošlom stoljeću uvelike su devastirali ovo područje. Industrija je ovdje mahom propala, a prostor su okružila nisko konsolidirana stambena naselja.

Soplik se tako sastoji od Lore, Kopilice, Brda, Neslanovca, Bilica, Dračevca, Kile, Karepovca, Smokovika, Meteriza, Dujmovače, Sjeverne luke, Vranjica, Vranjičkog blata, Širine, sv. Kaja, dijelova Kaštel Sućurca.

Soplik je komunalno opremljen, ima dva ranžirna kolodvora, njime prolazi brza cesta koja vodi do autoceste (kopnena veza Splita s ostatkom svijeta), akvedukt i sve ostale instalacije. U Sopliku se nalaze brojne ugašene tvornice (Mesopromet, Salonit) i one još uvijek aktivne (AD plastik, brodogradilište, dvije tvornice cementa). U Sopliku su i vojna luka Lora, Inini rezervoari, prodajni centri, silosi, hangari, deponija otpada.

Za Split se često kaže da je grad na poluotoku. Nikad se ne kaže da je grad u zaljevu. Niti jedna splitska ulica, osim Dubrovačke, nije u punom profilu spojila sjever i jug poluotoka.

Za Solin se često kaže da je grad na rijeci. Nikad se ne kaže da je grad u zaljevu. Kaštelanski zaljev zove se po Kaštelima. Soplik je splitsko stražnje dvorište, solinsko i kaštelansko prednje dvorište. Slijedom toga lako je zaključiti da su Solin i Kaštela u nepovoljnijem položaju. Usprkos tome, gradovi Solin i Kaštela uglavnom ne razmišljaju da je ključ njihovog urbanizma u integralnom solinsko-kaštelansko-splitskom pristupu Sopliku, iza i iznad (beyond) općinskih granica.

GUP-ovi su, osim stambenih enklava, ‘Trokut’ obojili narančastim, ružičastim i ljubičastim bojama. Površnim iščitavanjem prostorno-planske dokumentacije uviđamo da sva tri grada nemaju ni snage ni ideje što učiniti sa Soplikom. Ostaje tako status quo. Rasadnici. Javna namjena na ranžirnom kolodvoru. Urbanizam kao snimak postojećeg stanja.

Većina komunalnih, ekoloških i prometnih problema nalaze se upravo ovdje, a odgađanje rješavanja istih više nije moguće (slučaj Karepovac).
Soplikom se osim vizionarskog mosta Ante Kuzmanića koji bi spojio Split i Kaštela te nautičkog grada ‘Splitorine’ u Lori Nikole Bašića nitko nije ozbiljnije bavio.

Soplik je trenutno relativno rijetko stambeno i poslovno naseljen. Većina poslovnih subjekata operira na većim površinama nego što im realno trebaju. Dakle, sve u svemu, rijetka naseljenost, dobra infrastruktura, odlični geografski i mikroklimatski uvjeti, težište dvaju gradova, sjecište puteva stvaraju odlične preduvjete da se Soplik razvije u postindustrijski grad održive i ekološki osvještene industrije, ekskluzivnog stanovanja, ugostiteljstva, administracije, sporta, zdravstva, obrazovanja, nautike, brodarstva, zelenila.

Vrijeme je da Split dođe na sjevernu stranu svog polutoka, da Solin ponovo iziđe na more i da Kaštelanski zaljev postane zaljev svih gradova koji mu gravitiraju. Lijepe želje ostat će neostvarene bez konsenzusa šire zajednice i integralnog pristupa problematici Soplika.