|  | 

Crna kronika

Sin 87-godišnjakinje koja je čudom preživjela monstruozni napad u Solinu: Moju teško pokretnu majku liječnici šalju kući, a u stan ne može jer je – zapečaćen!

 

Foto: screenshot/Jakov Prkić Hanza Media

Dramatičan telefonski poziv svoje majke Senke Uvodić (87) koja je nedavno čudom preživjela napad Luke Juretića u Solinu, kada je ubijen njezin suprug Vicenco (92), primio je u četvrtak poslijepodne iz splitskog KBC-a njezin sin Slavko (66) iz Splita, piše Slobodna Dalmacija.

– Majka me nazvala i u suzama mi rekla kako će je danas otpustiti sa liječenja iz KBC-a Split, odnosno sa odjela neurokirurgije gdje leži. Nisam mogao vjerovati njezinim riječima. Kako mi je majka rekla, liječnik joj je kazao kako ona, što se njega tiče može ići kući!? Pa to se događa samo osam dana od bestijalnog napada Luke Juretića. Napadač je i moju majku, kao i oca tukao čekićem i batom za meso i majka mi je samo čudom preživjela – kazao nam je večeras, nešto prije 23 sata šokirani sin Slavko Uvodić.

Petnaest minuta horora u Solinu: mladić je naoružan stigao pred vrata susjeda, prvo je izudarao ženu, a onda nasrnuo na 92-godišnjaka, udario ga je 13 puta, no ni to mu nije bilo dovoljno…

Njegova majka je u iznenadnom napadu zadobila teške ozljede ruku i glave.

– Žao mi je što je nisam fotografirao s tim ozljedama da svi vide kakva je bila nakon napada i kakvu ženu žele, nakon svega osam dana otpustiti iz bolnice. Majci su mi još uvijek obje ruke “zamotane”, s time da joj je jedna ruka u longeti, jer je slomljena, a na drugoj joj je amputiran dio prsta, jer ju je napadač toliko “izmlatija” po njoj da su joj morali dio jednog prsta amputirati. Ništa ne jede, oslabila je i samo prima infuziju. Ne da ne može hodati, nego nije u stanju napraviti niti metar hodajući. Ne može ni sjediti na krevetu, jer joj se “manta”… Cijela je modra i ostala je živa samo slučajnošću. Ostala je živa jer se pravila mrtva – gotovo u jednom dahu nam je večeras sve ovo izgovorio Slavko.

Odmah nakon razgovora sa majkom Slavko je nazvao medicinsku sestru na odjelu.

– Doživio sam šok. Nisam znao što mi je raditi… Tada sam nazvao medicinsku sestru s odjela i ona mi je rekla kako ona ne zna ništa i da danas dođem razgovarati sa liječnikom. Tako da tijekom jutra odmah idem u bolnicu. Ja sam bio danas ujutro kod majke, ali mi nitko od osoblja sa odjela nije rekao da ona ide kući. To su joj kazali iza 13 sati – kazuje Uvodić.

Majku ne želi uzeti kući, jer joj se zdravstveno stanje nije popravilo, odnosno po mišljenju našeg sugovornika ono je još teško.

– Ja svoju majku ne mogu i ne želim uzimati u takvom stanju kući, jer joj ne mogu pružiti odgovarajuću pomoć i njegu. Zahtijevat ću da još ostane u bolnici i da je kući puste kada se u potpunosti oporavi. Ako je ona oporavljena žena, onda ja ne znam kako izgledaju bolesnici…

Slavko nam je kazao kako mu majka, i da hoće ne može ići u svoj stan u Solinu.

– Stan je još uvijek zapečaćen. Nitko u njega ne smije ući. Ja sam čak svom ocu Vicencu morao kupiti odijelo za ukop jer mi policija nije dala da uđem u stan i uzmem odijelo za ukop koji je on spremio. Znate kako stariji ljudi spreme robu u koju će ih se ukopati… Tako je uradio moj otac, ali ga ja nisam mogao pokopati u tom odijelu jer mi to policija nije dala, odnosno nisu mi dali, ni da čak u pratnji službenika uđem u stan i uzmem odijelo. Da ja moju majku u ovom stanju uzmem kući, značilo bi da joj ne želim dobra, a ja želim da ona još poživi.

Naš je sugovornik posebno ogorčen, jer njegovoj majci, prema njegovim riječima u bolnici nije pružena nikakva psihološka pomoć.

– Pa ona je doživjela šok, kakav rijetko tko doživi i preživi. Ni jedan bolnički psiholog ili psihijatar nije s njom obavio razgovor. Ona ne može spavati, cijela je “izgubljena” i kao takva trebala je dobiti neku psihološku, odnosno psihijatrijsku pomoć. No, od toga ništa. Ja ne znam što se ovdje događa, ali ovakvih priča ima samo u filmovima, romanima i u ovoj zemlji Apsurdistanu, zaključio je Slavko Uvodić.

mm

ABOUT THE AUTHOR

PRVI SOLINSKI NEOVISNI NEWS PORTAL