kada je suspendiran kao neprijatelj komunističkog režima. Zatvaran je kao hrvatski nacionalist dva puta.

Bio je aktivni katolički laik, često polemizirao o temama hrvatskog nacionalizma i katoličanstva. Bio je urednikom i prirediteljem više knjiga.

Glavna područja njegova povjesničarskog rada su podrijetlo Hrvata i masonstvo (osmo dopunjeno izdanje monografije Masonostvo u Hrvata izašlo je 2005.). Od 1967. do danas objavio je šezdesetak knjiga, od kojih je nekoliko naslova doživjelo više dopunjenih izdanja, kasnije i pod drugim imenima (po tri i više izdanja: Hrvatska kronika, Hrvatski vladari od sredine VI. do kraja IX. stoljeća, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Hrvati i Izrael, Stjepan Radić u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca).

Zadnjih desetak godina izbjegavao je javne nastupe i predstavljanja knjiga, ali je gotovo svake godine objavio po knjigu-dvije sa svojim sjećanjima i zapisima, pretiskavajući u maloj nakladi i u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Imotskom i neka stara i zaboravljena izdanja, pišući im opsežne predgovore ili pogovore. Njegov posljednji naslov je Zapamćenja o Anti Antiću i sudskim progonima (Imotski, 2019.; 2020.).

2003. godine dobio je Nagradu Splitsko-dalmatinske županije za životno djelo.

Uprava, studenti, nastavnici i djelatnici Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, gdje je predavač njegov sin prof. dr. sc. Josip Mužić, izrazili su kršćansku sućut obitelji. Pogreb Ivana Mužića bit će u četvrtak, 25. ožujka u 15 sati na groblju u Solinu.

izvor: hrt