|  |  | 

Kultura ZP Izdvojeno

POVODOM DANA NEOVISNOSTI Održana dvodnevna manifestacija Kolijevka kraljevstva

 

Ljubomir Gudelj, MHAS

Ljubomir Gudelj, MHAS

U povodu obilježavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske u Solinu je 7. i 8. listopada održana dvodnevna manifestacija Kolijevka kraljevstva, a u suradnji Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i novoosnovanoga Društva prijatelja solinske baštine. Rijetko koji nadnevak naime u čitavoj hrvatskoj povijesti odiše bogatstvom simbolike kao 8. listopada. Uklesan je u nadgrobni natpis kraljice Jelene (uzima se kao dan njezina preminuća /ukopa), nadnevak je krunidbe kralja Dmitra Zvonimira, a u novijoj povijesti Dan neovisnosti Republike Hrvatske. Posebno obilježavanje ovoga Dana u Solinu je započelo prošle (2016.) godine prigodnom izložbom fotografija Odjek Zavjeta 1976. – 2016., četrdeset godina (ne) stalna srca, liturgijskim spomen-činom odrješenja za kraljicu Jelenu i hrvatske kraljeve te koncertom marijanskih skladbi.

Prema riječima Marija Matijevića, predsjednika Društva prijatelja solinske baštine ovogodišnja je manifestacija pak priređena s ciljem podizanja svijesti o važnosti događaja vezanih uz ovaj nadnevak i to kroz predavanja i prezentaciju o starohrvatskim vladarskim lokalitetima, liturgijski spomen-čin odrješenja za kraljicu Jelenu te koncert marijanskih i glagoljaških napjeva koji su izraz istinskoga poštovanja prema Kraljici Hrvata.

U prostorijama Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin tako su u subotu 7. listopada održana predavanja i prezentacije o starohrvatskim lokalitetima. Dr. sc. Ante Jurčević, viši kustos, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika tom je prigodom prisutnima progovorio o temi Starohrvatskim vladarskim lokalitetima na području Knina i Solina (sto trideset godina nakon otkrića).

Zahvaljujući radu Hrvatskog starinarskog društva u Kninu koje djeluje od godine 1885. i Društva za istraživanje domaće povijesti »Bihać« koje je djelovalo u okolici Splita, od godine 1894.) otkriven je veliki broj arheoloških lokaliteta iz ranosrednjovjekovne Hrvatske povijesti. Posebnu pozornost šire javnosti privukli su lokaliteti na kojima su pronađeni epigrafički spomenici s imenima hrvatskih vladara poput Trpimira na Rižinicama kod Solina, kraljice Jelene na Gospinom otoku, Muncimira u Uzdolju kod Knina, Svetoslava i Držislava na Kapitulu kod Knina ili Branimira u Šopotu kod Benkovca – rekao je dr. Jurčević pritom naglasivši kako su – Svi navedeni lokaliteti, unatoč natpisima (DUX CROATORU(m), Šopot ili DUX HROATOR(um), Kapitul), zapušteni i neistraženi do kraja, a nerijetko se nalaze i u krajnje sramotnomu stanju te je svakako neophodno upozoriti širu javnost na ovaj problem.

Posebni interes izazvale su i nikada prikazane fotografije iz godine 2006. s arheoloških istraživanja ostataka crkve sv. Stjepana na Gospinu Otoku u Solinu, mauzoleja hrvatskih vladara. O istima je dr. Jurčević istaknuo kako je riječ o gotovo kompromitirajućem materijalu jer dokazuju krajnje nehuman i nekulturan odnos prema ostatcima kako mauzoleja tako i grobova koji se još uvijek nalaze na svega nekoliko centimetara od površine.

Ljubomir Gudelj, viši kustos, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika održao je predavanje na temu Rižinice, aktualna arheološka istraživanja i radovi.

Iznimno vrijedni arheološki lokalitet Rižinice smješten uz potok Sv. Ilija u Rupotini, privukao je pozornost hrvatske kulturne javnosti još godine 1891. kada je na tome mjestu u kamenoj gomili pronađen natpis koji spominje kneza Trpimira, Pro duce Trepim… Od godine 1990. brigu o Rižinicama preuzeo je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, poticatelj i posrednik otkupa više privatnih posjeda okupljenih u parcelu koja zauzima 8500 metara četvornih. Tako je stvorena osnova za nesmetan nastavak istraživanja i buduću prezentaciju arhitektonskih ostataka na otvorenom.

Početkom godine 2016. lokalitet je ponovno dospio u središte zanimanja stručne i šire javnosti najavom prolaska magistralnoga plinovoda kroz prometnicu koja presijeca njegov gornji dio, dok je u mjesecu svibnju »privremena« instalacija plinovoda na lokalitetu i obavljena. Usporedo s prolaskom plinovoda na lokalitetu su zahvaljujući angažmanu i suradnji građana i lokalne vlasti te nadležnih institucija intenzivirani i radovi na uređenju lokaliteta i njegova okoliša uz popratne arheološko-konzervatorske radove, a sve s ciljem da ovaj jedinstveni arheološki lokalitet postane reprezentativni primjer arheološkog parka ne samo grada Solina nego i čitave države – istaknuo je Ljubomir Gudelj.

Prezentaciju prijedloga uređenja arheološkoga lokaliteta Rižinice održao je u ime Društva prijatelja solinske baštine Josip Matijević, mag. ing. Arh.

Svjesni povijesne važnosti lokaliteta kao jednoga od ishodišnih mjesta naše povijesti, kulture i identiteta, a ponukani stanjem u kojemu se nalazi, opasnostima koje mu prijete, prosvjedima nezadovoljnih mještana i parcijalnim te nedovoljno uspješnim prijedlozima »spašavanja« istoga, donosimo ovom prigodom (idejni) prijedlog cjelovitog urbanističkog rješenja. Njime bi se ne samo sačuvao lokalitet već i dostojanstveno prezentirao, omogućavajući normalno funkcioniranje života i korištenje dosega suvremene civilizacije kroz realizaciju predviđenih infrastrukturnih projekata značajnih za znatno širi prostor od promatranoga – istaknuo je ing. Matijević naglasivši kako se ovim (idejnim) rješenjem sagledava cjelovita situacija lokaliteta – od kolnoga i pješačkoga prometa, komunalne infrastrukture do sanacije i adekvatne prezentacije baštine s prikladnim uređenjem terena. Rješenje se sastoji od sedam etapa što omogućuje potpunu fleksibilnost u financiranju i izvođenju, a koje se koordinacijom nadležnih ministarstava, županije, grada i cestovnih službi mogu osigurati u realnome vremenu.

U nedjelju 8. listopada manifestacija je nastavljena po održanju liturgijskoga spomen-čina odrješenja za hrvatsku kraljicu Jelenu koji je imao vikar prasvetišta Gospe od Otoka don Nikola Mikačić, koncertom duhovne glazbe: Virgini Matri, glagoljana otajstva Riči Božje. U prvomu bloku koncerta sopranistice Ida Bilić, Jelena Čilaš i Branka Pleština Stanić uz orguljašku pratnjuMirka Jankova biranim su naslovima posvećenima ponajviše marijanskoj tematici nazočnima posredovali nadahnute glazbene trenutke potekle iz perā stranih i domaćih skladatelja. Koncertni hod od Djevice Majke do Sina nastavili su članovi okteta Delmati – Marin KaporeloLuka ČulićAnte PetričevićFrane NovakovićTonči BulićBlaženko JuračićAlen Čaleta i Vladimir Vetma izvodeći u drugomu bloku koncerta djela posvećena otajstvu Utjelovljenja izrečenom duhom hrvatske glagoljaške baštine prenijevši time nazočnima snažnu simboliku koncerta i čitave manifestacije.

 

mm

ABOUT THE AUTHOR

PRVI SOLINSKI NEOVISNI NEWS PORTAL