Općina Klis ZP Izdvojeno

NAČELNIK SA PEČATOM

Ante Tešija

 |  velj. 8, 2021

U ova turbulentna vrimena kad nas svakodnevno sustižu informacije o čudnim, i neshvatljivim, zbivanjima na političkom prostoru, raduju iznimke koje nam pozornost skreću ka pozitivnom, drugačijem.

Baveći se društvenom analizom, pišući o mnogočemu, dođe tako tren kad spoznaš da postoje ljudi koji čine razliku. Ta razlika se očituje u njihovu društveno pozitivnom doprinosu gdje ne možeš ostat gluh i njem. Šteta bi bila da takove ljude, i njihov rad, ostavimo u uskom krugu prepoznatljivosti te je čak i obveza da se ta priča, i mnoge druge, plasira znatno šire.

Lokalna samouprava je osnovni pokretač za stanje življenja na tom prostoru. Od te vlasti zavisi i smjer i rezultat. Demokratski izabrana vlast često zlorabi svoju ulogu kroz mnoge nejasne i nedokučive odluke koje direktno brenzaju razvoj i nanose nesagledivu štetu.

Jedan od onih koji svojim radom, i ponašanjem, proizvodi nadu za moguće boljim, upravo je naš današnji gost. Mladog načelnika, koji uz silno dokaznog materijala iskače iz uobičajenog sivila, ovom prilikom predstavljamo kroz jednostavna pitanja da sam sebe predstavi, upravo vjerujući kako je to najbolji način da potvrdi ono što o njemu već znademo.

Jakov Vetma

Već dugo godina ste veoma uspješan načelnik Općine Klis. Opišite nam tko je Jakov Vetma, privatno i poslovno.

Načelnik Općine Klis sam od 2013. godine. Hvala na komplimentu, ali ne smatram se posebno uspješnim osim što pokušavam napraviti nešto dobro za svoju sredinu. Bilo je grešaka u mom radu, ali nastojim ih svest na najmanju moguću mjeru. Privatno vodim sasvim običan život, prije svega sam suprug, otac i sin koji u slobodno vrijeme nastoji što više biti s obitelji, zaigrat ponekad nogomet i zasvirat gitaru. 

Zašto je politika Vaš životni odabir? 

Spletom niza okolnosti počeo sam se baviti politikom. Želio sam mijenjati stvari i ostvariti sve one projekte koje su stanovnici željeli.

Živo nas zanima stanje u Vašoj Općini. Koji su najvažniji projekti koje ste realizirali te koji su Vam projekti u prioritetima? 

Realiziranih ima jako puno, od revitalizacije kulturne baštine, bolje infrastrukturne opremljenosti čak 14 mjesnih odbora, do niza poboljšanja javnih usluga, poput nove ambulante, ljekarne, dostupnijeg javnog prijevoza, jaslica, niza dječjih igrališta, mrtvačnica…najvećim uspjehom smatram činjenicu da u svom radu ne dijelim ljude, ni po kojem kriteriju i mislim da se to vidi.
Pokušavam što više osluškivati što stanovnici općine žele i onda po tome slažem prioritete. Rekao bih da je u budućem periodu za Klis najvažnija fekalna odvodnja vrijedna 86 mil. kn koja uskoro kreće, a za zagorski dio, osim vodoopskrbe za Vučevicu,  želja je tunel ili usjek kroz Kočinje brdo. Ostalih projekata ima zaista mnogo, ali ova dva će promijeniti život našim ljudima. Nabolje. 

Općina Klis se prostire na dobar bokun Dalmatinske zagore. Silno nas veseli, bar nas koji smo iz tih mista, da posebnu pažnju poklanjate razvoju tog ruralnog prostora. 

Kad vodite ovakvu općinu, stalno imate dvije politike; onu za Klis koji ima svoje prioritete i drugu za zagoru koja očekuje sasvim drukčije projekte. Mudrost je održati balans između te dvije priče.
S obzirom na dugogodišnju zapostavljenost zagore, iskreno sam sretan kad napravimo dobar posao i kad nastavim stazama mojih prethodnika koji su na taj prostor doveli kilometre osnovne infrastrukture, vodovoda, cesta, javne rasvjete…a onda, kao šlag na torti, stignu projekti iz EU fondova. 

Ne može izostati spoznaja da ste upravo Vi pozitivan pokazatelj kako se postupa sa mladima koji zasnivaju obitelj i koji su željni izgradnje doma za življenje. Iz svjedočenja mladih to se dade zaključit. 

Moja generacija do nedavno je pripadala mlađoj generaciji. Poznavajući probleme s kojima se susreću, ponudili smo neka rješenja i ispalo je baš dobro. 
Smatram da je mladoj obitelji bolje živjeti u ruralnom području i moći ostvariti dodatan prihod kroz turizam ili poljoprivredu nego cijeli život otplaćivati kredit za skupi stančić u gradu.
I drugo, demografske mjere moraju biti puno jače, nema boljeg ulaganja od ulaganja u obitelj.  Ali, to je naš stav, izbor svakog pojedinca je kako će živjeti. 

Upoznat sam sa prostorom u pitomom Prugovu gdje nudite veoma povoljno zemljište za izgradnju. Ima li zainteresiranih? 

To je jedna od mjera. Ima puno, najprije smo raspisali dva natječaja za naše stanovnike, tijekom travnja bismo otvorili i za sve ostale. 

Godinama promatram zapušteno nogometno igralište. Vidim da se kreće u obnovu. Tko će igrati na njemu? 

Djeca dalmatinske zagore, uključujući okolne općine. Ima ih sve više, dajmo im mogućnost da se razvijaju na svom području. Vjerujem da će NK Prugovo to i ostvariti.
Pozitivna priča je i NK Uskok, imaju kvalitetnu školu nogometa. Ja sam 90-ih igrao za NK Solin baš zbog toga što tad nije bilo ovakvih uvjeta u Klisu. 

Također ste potpisali ugovor za obnovu i uređenje bunara u vašem dijelu zagore. Što vas je ponukalo na taj hvale vridan projekt kad smo svjedoci da se to još nigdje u zagori nije desilo? 

Bunari Rajčica su fenomen iako sličnim bunarima zagora obiluje. Htjeli smo ih revitalizirati time da ih najprije učinimo dostupnima pa smo 2017 g. iz EU fondova dobili 2 mil. kuna za probijanje šumskog puta u duljini od 4 km, a sada radimo izletište. Nakon Rajčice idemo dalje. 

Postoji li suradnja između općina Dalmatinske zagore? 

Da, i to vrlo dobra. Možda nas je na to natjerala Europska unija, a možda smo i sami postali svjesni da surađivati moramo. Pet općina je zajedno u LAGu Zagora, radimo zajedničke projekte, poput Zaželi, pomoći starijim i nemoćnim osobama i niza drugih. Svi činimo i dio Urbane aglomeracije Split gdje kroz ITU mehanizam ostvarujemo razne projekte.
Pa i spomenuti tunel Kočinje brdo i igralište u Prugovu nisu projekti samo za općinu Klis već i za šire područje. 

Fascinira osvjetljena kliška tvrđava. U niz navrata sam bio posjetilac kulturnih zbivanja među zidinama. Opišite nam Vaš odnos sa kulturom i zbivanjima koja organizirate. Koliko je to bitno za prepoznatljivost Klisa? 

Tvrđava Klis naš je identitet. Sve ono što je Klis bio i jest, sublimirano je na njoj. I moćan i važan i osvojen i potlačen i prkosan i gostoljubiv. Njena revitalizacija iznimno je važan dio našeg rada. 2016 g. otvorili smo Knežev dvor, 2020 g. izgrađena je rasvjeta, a upravo krećemo s novim projektom obnove dvaju objekata, izgradnjom pozornice i tretiranjem obrasle vegetacije, vrijednim 5.5 mil. kn. U svega nekoliko godina broj posjetitelja narastao je s 12 na 102 tisuće. Ali, nismo ni približno zadovoljni, imamo još puno posla.
Kulturna događanja ljeti posebna su upravo zbog te, najljepše pozornice na svijetu. 

Ima li mladi, i uspješni, načelnik ambiciju za viši rang političkog djelovanja? 

Nema baš, pogotovo na izvršnim funkcijama. Iako, nikad ne reci nikad. Teško je u ovom poslu imati dovoljno vremena za obitelj i to je ono što nisam spreman žrtvovati za karijeru. 

Budite iskreni i ponudite vašu viziju budućnosti naše Domovine. 

Mogao bih sad nabrajati floskule koje su stalno u eteru, ali ne bih. Volio bih da je svi zajedno gradimo da bude po mjeri običnog čovjeka. Nije savršena, ali je jedina koju imamo. I svi imamo odgovornost učiniti je boljom.
Ako me pitate za općinu Klis, onda je to vizija mjesta ugodnog življenja gdje mladi ljudi imaju mogućnost razvoja. 

Vaša poruka mladim ljudima koji se ipak susreću sa nepremostivim zamkama u svom životnom putu. 

Da budu hrabri. Nova generacija manje je opterećena prošlošću i obrazovanija je od starijih generacija. Ja zaista mislim da oni mogu donijeti puno veći razvoj društva, u svakom smislu.

Uz ovakvu iskrenost, skromnost i jezgrovitost kroz kratke odgovore, kazuje nam da smo u najavi bili potpuno u pravu. Bez razbacivanja, bez maglovitosti i velikog, uobičajeno političkog, mudrovanja, sigurni smo kako će stanovnici Općine Klis znati odlučiti.

Svaki demokratski izabranik, na odgovornu dužnost, bi trebao shvatiti da je dobiveno povjerenje u ponudi služenja. Služenje je smisao suživota. Vladanje je u interesu nešto drugačijeg odnosa.

Prateći rad mladog načelnika, njegova zdravorazumska poimanja javnog rada, te odlučnost da kani nastaviti na svojim poznatim načelima, tura nas u razmišljanje da sami sa svojim glasom pomognemo tom spasonosnom pokretu minjanja stanja.

Bez ovakvih ljudi, koji čine bitnu razliku, teško da smo u stanju promijeniti. Ako smo svjesni, koliko su oni potrebni nama, budimo svjesni da i mi njima trebamo.