Grupa branitelja iz Solina odbila je sjediti na zidiću pa su na zapuštenom kršu pokrenuli velike stvari: “Želimo suborce maknuti od alkohola i suicida, ovo je naša ostavština za sve ljude!”

Udruga Hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a iz Solina već pet godina nesebično pomaže svim potrebitima, no kada je pomoć zatrebala njima, stvari nisu krenule baš glatko.

Pokrenuli su tri humanitarne akcije, od kojih je prva bila za branitelje u šatoru u Savskoj, a druga za štićenike Dječjeg doma Maestral. Treća i najveća akcija u kojoj su sudjelovali bila je Vukovar živi 365 dana, tijekom koje su nahranili i darivali 1500 Vukovarskih obitelji.

Branitelji trebaju pomoć za izgradnju azila za životinje i rehabilitacijskog centra za branitelje, no zapeli su na krševitom terenu predjela Blace na Kozjaku.

“Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume su nam izišli u susret i dali nam tri hektara zemlje u zaleđu Klisa”, za Splitski dnevnik kaže tajnik udruge Željko Baričević.

Branitelji, a udruga ih broji pedesetak, uhvatili su se raščišćavanja terena i raskrčili koliko se moglo bez građevinske mehanizacije. Dalje ne mogu bez financijske pomoći, a novci koje dobivaju od grada Solina i županije nisu dostatni.

Prepoznali su ih i pojedine tvrtke koje im uplaćuju donacije. No dosta su očekivali od Ministarstva branitelja, s kojim na lokalnoj razini jako dobro surađuju.

“Aplicirali smo na natječaj Ministarstva branitelja i za projekt zatražili 50 tisuća kuna. Prošlo je šest mjeseci, a mi još uvijek čekamo odgovor”, kaže Željko.

Novac koji su tražili od Ministarstva i nije mnogo s obzirom na opseg projekta podijeljenog u tri faze.

Prva faza obuhvatila bi izgradnju azila za autohtone životinje, poglavito one pred izumiranjem. Uz azil tu bi bio eko park, poligon za trening pasa i škola jahanja. Taj bi dio bio prvenstveno namijenjen djeci, a najviše onoj s posebnim potrebama.

Terapeutske potrebe imaju i hrvatski branitelji za koje su osmislili drugi dio terena na Blacama. Tamo žele izgraditi rehabilitacijski centar s voćnjacima i povrtnjacima, iz kojih bi se dobivala hrana za životinje u azilu. Također bi organizirali druženja i sportska nadmetanja s braniteljima iz cijele Hrvatske.

Treća faza obuhvaća turističke sadržaje, to jest izgradnju kamenih dalmatinskih kuća, od kojih bi dio bio na raspolaganju braniteljima i njihovim obiteljima, a dio bi imao komercijalnu namjenu.

Udruga smatra da je azil dobar projekt za nezaposlene branitelje, koji bi se u njemu osjećali radno sposobni i korisni.

“Velik dio naših članova je prošao cijeli rat, a nemaju riješen status, nemaju primanja. Ovim putem ih želimo maknuti od alkohola, od suicida i svih problema u koje mogu upasti. Ali ne radimo ovo samo za sebe, ovo je naša ostavština za našu djecu i sve ljude. Ne pravimo razliku po stranačkoj ili bilo kakvoj pripadnosti, jer smo totalno apolitični”, kaže tajnik Željko.

A bez političke pozadine teško je pogurati projekte, bez obzira na njihovu općedruštvenu korist. Pa braniteljima zasad ne preostaje ništa drugo nego se uzdati u vlastite snage i resurse.