ZAGORO MOJA
Ante Tešija
Damir Bekavac, dipl.ing.prom.: Smatram da je došlo vrijeme da neki novi ljudi, s novim i inovativnijim idejama, daju novi zamah, kako bi naš grad i u doslovnom smislu riječi iskoraknuo u 21.stoljeće
Neven Gabrić
Jučer smo razgovarali s Damirom Bekavcem, dobitnikom Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu 2000., članom Mladih Solina. Što nam je rekao pročitajte u nastavku;
Ukratko o sebi?
Damir Bekavac, dipl.ing.prom.
Rođen u Splitu, gdje sam završio osnovnu i srednju školu, nakon koje upisujem Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, na kojem sam diplomirao 2001.g.
Za vrijeme vojnog roka 2001-2002 završio sam temeljnu časničku izobrazbu u Zagrebu na Hrvatskom vojnom učilištu.
Dobrovoljni darivatelj krvi te član raznih stručnih i volonterskih udruga.
Zaposlen od 2002. u HKZP-u kao kontrolor letenja, gdje radim i danas na radnom mjestu voditelja odjela kontrole zračnog prometa.
Oženjen, otac troje djece.
Kako vidite Solin? Što bi mijenjali?
Solin je prekrasan grad, sa raznolikošću i ljepotom prirodnog krajolika, mnoštvom neprocjenjivog kulturnog i arheološkog blaga, grad sa dušom. No, vidim ga i kao grad koji nije uspio do kraja realizirat svoj potencijal, kada govorimo u razvojnom smislu, poduzetničkom, sportskom, kulturnom i ostalom. Iako smo već debelo zagazili u 21.stoljeće, duh nekih starih, tromih i neinventivnih vremena kao da još živi u vodećim strukturama grada. Smatram da je došlo vrijeme da neki novi ljudi, s novim i inovativnijim idejama, daju novi zamah, kako bi naš grad i u doslovnom smislu riječi iskoraknuo u 21.stoljeće.
Što vas je potaklo na priključenje NLM-u?
Entuzijazam i želja za promjenama na bolje koje promovira i čemu teži NLM, njihov idealizam i borba za pravednije i stručnije društvo i Grad. Sve to sam prepoznao u radu i članovima NLM-a.
Iako danas većina mladih zazire od bilo kakvog društvenog angažmana ili promišljanja o politici, NLM je uspio okupiti kritičnu masu mladih i stručnih ljudi, koji žele pokazati da su znanje, talent, savjesnost i odgovornost, one vrijednosti koje se trebaju cijeniti u društvu, a nikako strančarenja, nepotizam i nestručnost.
Kakve promjene očekujete?
Svaka promjena kreće sa malim stvarima. Potaknut ćemo mjesne odbora, da se aktivnije uključe u problematiku mjesnih odbora i grada, da i oni daju prijedloge za poboljšanja i promjene, a na gradonačelniku Solina i Gradskom vijeću je da želje i prijedloge građana uklope u njihove planove i programe. Cilj je da građani Solina budu aktivni sudionici kreiranja gradske politike, razvoja i napretka Grada.
Smatram da NLM može bolje voditi ovaj grad, da smo dovoljno stručni i voljni napraviti nužne promjene u planiranju, razvoju i uređenju Grada.
Želimo da gradske službe budu servis građanima, transparentan i javan, a ne mjesto političkog i stranačkog kadroviranja i zapošljavanja (uhljebljivanja).
Želimo dostupnu i učinkovitu gradsku upravu i gradske službe.
Fokus Vašeg djelovanja?
Dva ključna infrastrukturna problema, promet i kanalizacija.
Prije svakih novih izbora, svjedoci smo ritualnih krpanja rupa i stavljanja novih asfaltnih zakrpa na gradske prometnice, otvaranja već otvorenih cesta i obećavanja novih cesta, novih mostova, nadvožnjaka, bukobrana, želj.postaja i čega sve ne. „Obećanje ludom radovanje“, rekao bi naš narod, a onda dođu novi izbori, da bi ponovno iste priče i ista obećanja, ponovno slušali od istih ljudi.
Prometna rješenja i prometna infrastruktura u Solinu je loša, da ne kažem katastrofalna. Imamo slabo povezane i izolirane dijelove grada, uske i neadekvatne prometnice, nedostatan broj parking mjesta, prometnice koje služe kao parkirališta te opći prometni nered. Kada svemu tome dodamo loše održavane prometnice, prepune rupa, izbočina i ulegnuća ova se tema nameće kao jedan od velikih problema u Solinu.
Umjesto planskog i stručnog rješavanja problema prometa, do sada su se radila parcijalna rješenja, koja su predlagali i provodili svi osim prometnih stručnjaka.
Drugi veliki infrastrukturni problem u Solinu je kanalizacija, odnosno nedostupnost iste u svim dijelovima grada. Za grad koji je bio prijestolnica Dalmacije u antička vremena i dičio se svim čudima antičkog svijeta (terme, kazalište, vodovod, kanalizacija,…) nedostatak kanalizacijske mreže u 21.st. je skandalozan i poražavajući.
Svemu ovome kumovala je neplanska i nelegalna gradnja, prekomjerna izgrađenost u pojedinim dijelovima grada, ali i nestručnost gradskih službi u organizaciji i planiranju rješavanja komunalnih i prometnih problema.
Prijedlozi za poboljšanja?
Potrebno je napraviti strategiju prometnog razvitka, mjere za poboljšanja prometnih tokova te plan održavanja prometnica.
Po mome mišljenju, od iznimne je važnosti tražiti prometna rješenja u suradnji sa stručnim prometnim institucijama i udrugama (npr. Institut prometa i veza, Udruga prometnih inženjera,…) kako bi se želje i planovi, uskladili sa razvojnom viziju grada te potrebama grada i njegovih stanovnika.
Rješavanje prometnih problema i gužve na Meterizama, izoliranost Vranjica, nelogična i opasna prometna rješenja kod Doma zdravlja (izlazak Hitnih službi na intervencije), križanje na Širini, samo su neki od gorućih prometnih problema u gradu.
Na nekim drugim prometnicama treba težiti smirivanju prometa, posebice na križanjima, izgradnjom kružnih tokova tamo gdje je to moguće (npr. križanje Matoševe i Hektorovićeve kod stanice za tehnički pregled vozila,..).
Prioritet bi nam trebao biti i spajanje svih građevina na kanalizacijski sustav.
Problem kanalizacije nije nešto što je iskrsnulo nedavno, to je problem koji traje desetljećima i njegovo rješavanje je trebalo započeti davnih dana.
Korištenje EU fondova?
U posljednje je vrijeme jako popularno i politički profitabilno spominjati EU fondove, sufinanciranje i financiranje, te se svi vole hvaliti njima.
Jedan od osnovnih uvjeta, odnosno temelj za uspješno dobivanje sredstava iz fondova su efikasne stručne službe, koje znaju pripremiti projektnu dokumentaciju.
Istina je da smo i prije punopravnog članstva u EU, imali mogućnost korištenja pred pristupnih fondova, a da smo posljednjih 8 godina i članica EU sa mogućnošću korištenja svih fondova EU.
Činjenica je da kasnimo sa traženjem financiranja projekata putem fondova te pripremom projekata i dokumentacije. Zbog svega toga smo, u posljednjih 8 godina članstva u EU, vrlo malo projekata uspjeli realizirati putem fondova.
